Utjecaj digitalnih ekrana na mentalno zdravlje
U digitalnoj eri, istraživanja pokazuju potencijalnu povezanost između povećane upotrebe digitalnih ekrana i porasta anksioznosti i depresije, posebno među mladima. Saznajte više o tome kako se nositi s ovim izazovima.
UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA DRUŠTVO
Društvo bez iluzija
8/7/20242 min read
Vrijeme provedeno pred ekranom i njegova povezanost sa anksioznošću i depresijom
U digitalnom dobu, vrijeme provedeno pred ekranima postalo je neizbježan dio svakodnevnog života. S obzirom na sveprisutnost pametnih telefona, računala i drugih digitalnih uređaja, sve je više istraživanja koja ispituju kako ovo vrijeme može utjecati na mentalno zdravlje. Posebno, postoji rastuća zabrinutost zbog potencijalne povezanosti između povećane upotrebe ekrana i porasta stopa anksioznosti i depresije, posebno među mladima.
Povećana upotreba ekrana i mentalno zdravlje
Znanstvena zajednica istražuje kako vrijeme pred ekranom može utjecati na psihološko blagostanje. Studija objavljena u časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA) otkrila je da adolescenti koji provode više od tri sata dnevno pred ekranom imaju povećan rizik od razvoja simptoma anksioznosti i depresije (Twenge, Joiner, Rogers, & Martin, 2018). Istraživači su zaključili da postoji značajna korelacija između produženog vremena pred ekranom i negativnih emocionalnih stanja.
Mehanizmi utjecaja
Postoji nekoliko teorija o tome kako vrijeme pred ekranom može doprinositi mentalnim problemima. Prvo, dugotrajno gledanje u ekran može smanjiti vrijeme provedeno u fizičkim aktivnostima, što je povezano s lošijim fizičkim i mentalnim zdravljem (Biddle & Asare, 2011). Drugo, digitalne platforme mogu poticati socijalnu usporedbu, što može dovesti do osjećaja nedostatka i nezadovoljstva vlastitim životom (Appel, Gerlach, & Crusius, 2016).
Specifične demografske grupe
Neka istraživanja pokazuju da određene demografske skupine mogu biti posebno ranjive na negativne učinke pretjeranog vremena pred ekranom. Primjerice, studija provedena među studentima u Sjedinjenim Američkim Državama pokazala je da žene koje provode više vremena na društvenim mrežama imaju veću vjerojatnost razviti simptome depresije u usporedbi s muškarcima (Lin, Sidani, Shensa, & Radovic, 2016). Ovi rezultati sugeriraju da rod, dob i drugi faktori mogu modulirati utjecaj vremena pred ekranom na mentalno zdravlje.
Preporuke i prevencija
Američko psihološko udruženje (APA) i druge zdravstvene organizacije preporučuju smanjenje vremena pred ekranom kao mjeru za poboljšanje mentalnog zdravlja. Preporuke uključuju ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama, povećanje fizičke aktivnosti i poticanje lične komunikacije. Također se naglašava važnost "digitalne detoksikacije" – perioda bez korištenja digitalnih uređaja kako bi se smanjio stres i anksioznost.
Zaključak
Iako tehnologija donosi mnoge prednosti, potrebno je biti svjestan njenih potencijalnih negativnih učinaka na mentalno zdravlje. Postoje snažni dokazi koji ukazuju na povezanost između pretjerane upotrebe ekrana i porasta stopa anksioznosti i depresije. Stoga je važno razviti strategije za uravnoteženo korištenje digitalnih uređaja kako bismo očuvali naše mentalno zdravlje.
Reference
Biddle, S. J., & Asare, M. (2011). Physical activity and mental health in children and adolescents: A review of reviews. British Journal of Sports Medicine, 45(11), 886-895.
Lin, L. Y., Sidani, J. E., Shensa, A., & Radovic, A. (2016). Association between social media use and depression among U.S. young adults. Depression and Anxiety, 33(4), 323-331.
Twenge, J. M., Joiner, T. E., Rogers, M. L., & Martin, G. N. (2018). Increases in depressive symptoms, suicide-related outcomes, and suicide rates among U.S. adolescents after 2010 and links to increased new media screen time. Clinical Psychological Science, 6(1), 3-17.
Appel, H., Gerlach, A. L., & Crusius, J. (2016). The interplay between Facebook use, social comparison, envy, and depression. Current Opinion in Psychology, 9, 44-49.
