Utjecaj stalnog korištenja tehnologije na mentalno zdravlje

Stalno korištenje tehnologije, uključujući pametne telefone, društvene mreže i digitalne uređaje, postalo je neizbježan dio modernog života. Iako tehnologija donosi brojne koristi, kao što su lakša komunikacija, pristup informacijama i poboljšana produktivnost, njen dugoročni utjecaj na mentalno zdravlje postao je predmetom zabrinutosti među stručnjacima. Ovaj članak istražuje kako kontinuirana upotreba tehnologije može utjecati na mentalno zdravlje.

Digitalna povezanost i njene posljedice

S jedne strane, tehnologija omogućuje neviđenu povezanost među ljudima. Društvene mreže omogućuju kontakt sa prijateljima i porodicom širom svijeta, čak i u realnom vremenu. Međutim, stalna dostupnost i preplavljenost informacijama može izazvati osjećaj anksioznosti, depresije i usamljenosti. Studije su pokazale da prekomjerna upotreba društvenih mreža može pogoršati simptome depresije, posebno kod mladih ljudi (Twenge & Campbell, 2018).

Osim toga, stalno praćenje i reagovanje na obavijesti može dovesti do tzv. "informacione anksioznosti" – stanja u kojem korisnik osjeća stalni pritisak da bude informisan, ali se istovremeno osjeća preopterećen ogromnim količinama podataka (Rosen, Whaling, Carrier, Cheever, & Rokkum, 2013). Ova anksioznost može dodatno pogoršati mentalno zdravlje, stvarajući začarani krug u kojem osoba postaje sve više ovisna o tehnologiji dok istovremeno pati zbog nje.

Utjecaj na spavanje i kognitivne funkcije

Jedan od ključnih problema povezanih sa stalnim korištenjem tehnologije je poremećaj sna. Plavo svjetlo koje emitiraju ekrani digitalnih uređaja dokazano ometa proizvodnju melatonina, hormona odgovornog za regulaciju sna. Istraživanja su pokazala da osobe koje koriste mobilne telefone ili druge digitalne uređaje neposredno prije spavanja imaju veće poteškoće s usnivanjem i održavanjem kvalitetnog sna (Hale & Guan, 2015). Nedostatak sna, zauzvrat, može dovesti do smanjene kognitivne funkcije, lošijeg raspoloženja, pa čak i dugoročnih problema s mentalnim zdravljem, poput depresije i anksioznosti.

FOMO i socijalna usporedba

Fenomen poznat kao "Fear of Missing Out" (FOMO) također je postao sveprisutan u digitalnom dobu. FOMO se odnosi na strah od propuštanja događaja, iskustava ili informacija koje drugi dijele na društvenim mrežama. Ovaj strah može dovesti do stalne potrebe za provjeravanjem društvenih mreža, što dodatno povećava stres i anksioznost (Przybylski, Murayama, DeHaan, & Gladwell, 2013). Pored toga, socijalna usporedba – kada korisnici upoređuju svoj život sa idealiziranim verzijama života drugih koje vide na mrežama – može negativno utjecati na samopouzdanje i opće mentalno blagostanje.

Mogućnosti za pozitivan utjecaj

Iako postoji mnogo dokaza o negativnim učincima stalnog korištenja tehnologije, važno je napomenuti da tehnologija može imati i pozitivne efekte na mentalno zdravlje, ukoliko se koristi umjereno i sa svrhom. Aplikacije za meditaciju, online platforme za podršku mentalnom zdravlju, pa čak i društvene mreže mogu pružiti značajnu emocionalnu podršku i pomoći u smanjenju osjećaja izolacije (Naslund, Aschbrenner, Marsch, & Bartels, 2016). Ključno je pronaći balans i koristiti tehnologiju na način koji promiče, a ne ugrožava, mentalno zdravlje.

Zaključak

Stalno korištenje tehnologije može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje, uključujući anksioznost, depresiju, poremećaj sna i smanjenje kognitivnih funkcija. Međutim, tehnologija također nudi alate za poboljšanje mentalnog zdravlja ako se koristi na promišljen način. Važno je da pojedinci postanu svjesni svojih digitalnih navika i usvoje strategije koje će im pomoći da izbjegnu negativne efekte i iskoriste prednosti koje tehnologija nudi.

Reference

• Hale, L., & Guan, S. (2015). Screen time and sleep among school-aged children and adolescents: A systematic literature review. Sleep Medicine Reviews, 21, 50-58.

• Naslund, J. A., Aschbrenner, K. A., Marsch, L. A., & Bartels, S. J. (2016). The future of mental health care: Peer-to-peer support and social media. Epidemiology and Psychiatric Sciences, 25(2), 113-122.

• Przybylski, A. K., Murayama, K., DeHaan, C. R., & Gladwell, V. (2013). Motivational, emotional, and behavioral correlates of fear of missing out. Computers in Human Behavior, 29(4), 1841-1848.

• Rosen, L. D., Whaling, K., Carrier, L. M., Cheever, N. A., & Rokkum, J. (2013). The media and technology usage and attitudes scale: An empirical investigation. Computers in Human Behavior, 29(6), 2501-2511.

• Twenge, J. M., & Campbell, W. K. (2018). Associations between screen time and lower psychological well-being among children and adolescents: Evidence from a population-based study. Preventive Medicine Reports, 12, 271-283.

PROČITAJTE VIŠE

Ekranizam: Ovisnost o digitalnim uređajima u modernom društvu

Cyberbullying i njegov utjecaj na mentalno zdravlje mladih