Ekranizam: Ovisnost o digitalnim uređajima u modernom društvu

U današnjem digitalnom dobu, sveprisutan utjecaj tehnologije na ljudski život postaje sve očigledniji, posebno kroz fenomen poznat kao "ekranizam". Ovaj pojam obuhvata pretjeranu ovisnost o ekranima – pametnim telefonima, računarima, tabletima i televizorima – koja je rezultirala dubokim promjenama u načinu na koji živimo, radimo i komuniciramo. U nastavku ćemo istražiti šta ekranizam predstavlja, njegove učinke na mentalno zdravlje te kako se društvo može suočiti s ovom sveprisutnom pojavom.

Šta je ekranizam?

Ekranizam je termin koji opisuje ovisnost o elektronskim uređajima s ekranima. Iako nije službeno prepoznat kao poremećaj u klasifikacijama poput DSM-5, brojna istraživanja pokazuju da prekomjerna upotreba ovih uređaja može imati ozbiljne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje. Prema studiji koju su proveli Twenge i Campbell (2018), korištenje ekrana više od pet sati dnevno kod adolescenata dovodi do povećanja rizika od depresije i suicidalnih misli. S obzirom na činjenicu da prosječni Amerikanac provodi više od sedam sati dnevno pred ekranom (Statista, 2023), ovaj fenomen postaje sve relevantniji za javno zdravlje.

Utjecaj ekranizma na mentalno zdravlje

Istraživanja pokazuju da ekranizam može značajno utjecati na mentalno zdravlje, naročito kod mladih. Prekomjerna upotreba društvenih mreža i videoigara povezana je s povećanom anksioznošću, depresijom i smanjenim zadovoljstvom životom. Anderson i Jiang (2021) iz Pew Research Centra otkrili su da 45% tinejdžera priznaje da su "gotovo stalno" online, dok je njih 44% izjavilo da se osjećaju zabrinuto, anksiozno ili depresivno kad su odvojeni od svojih uređaja.

Sociološki aspekt ekranizma također je značajan jer može dovesti do smanjenja društvenih interakcija licem u lice, povećanja osjećaja usamljenosti i smanjenja empatije. U radu Turkle (2017), autorka ističe kako je digitalna komunikacija zamijenila mnoge oblike lične interakcije, što može imati negativan utjecaj na sposobnost mladih da razviju socijalne vještine.

Fizički učinci ekranizma

Osim psiholoških, ekranizam nosi i fizičke posljedice. Dugotrajno gledanje u ekrane uzrokuje digitalni zamor očiju, poznat i kao sindrom računarskog vida, što uključuje simptome poput suhih očiju, zamagljenog vida i glavobolja (American Optometric Association, 2023). Nadalje, sjedilački način života povezan s pretjeranim korištenjem ekrana povećava rizik od pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2.

Zanimljivo, i sama pozicija u kojoj koristimo uređaje može izazvati fizičke probleme. Studija koju je provela Hansraj (2014) pokazuje da savijanje vrata pri gledanju u mobilne telefone dovodi do preopterećenja vratne kičme, što može uzrokovati hronične bolove.

Digitalni detox i prevencija

Kako bi se ublažili negativni učinci ekranizma, sve više stručnjaka preporučuje koncept "digitalnog detoksa" – svjesno smanjenje vremena provedenog pred ekranima. Harris (2020) predlaže implementaciju digitalnih ograničenja, poput postavljanja vremenskih granica na aplikacije i uređaje ili planiranja vremena bez tehnologije u toku dana. Istraživanje koje je provelo APA (2022) pokazalo je da su osobe koje su praktikovale digitalni detox zabilježile poboljšanja u kvalitetu sna, smanjenju stresa i povećanju osjećaja blagostanja.

Društvene intervencije, poput edukacije o zdravim digitalnim navikama u školama, također mogu igrati ključnu ulogu. Kampanje javnog zdravstva koje promovišu "svjesno korištenje tehnologije" mogu pomoći u podizanju svijesti o rizicima pretjerane upotrebe ekrana.

Zaključak

Ekranizam, kao fenomen savremenog doba, nosi sa sobom brojne rizike za mentalno i fizičko zdravlje, naročito kod mlađih generacija. Iako tehnologija ima nesumnjivo pozitivan utjecaj na različite aspekte života, prekomjerna ovisnost o ekranima može imati ozbiljne posljedice. Potrebno je razviti strategije prevencije i intervencije kako bi se smanjio negativan utjecaj ekranizma te promovisao zdraviji odnos prema tehnologiji.

Reference

• American Optometric Association. (2023). Computer Vision Syndrome.

• Anderson, M., & Jiang, J. (2021). Teens, Social Media & Technology 2021. Pew Research Center.

• APA. (2022). Stress in America 2022: Digital Detox. American Psychological Association.

• Hansraj, K. K. (2014). Assessment of Stresses in the Cervical Spine Caused by Posture and Position of the Head. Surgical Technology International, 25, 277–279.

• Harris, T. (2020). The Social Dilemma: A New Take on the Influence of Technology on Society. Journal of Media Ethics, 35(3), 157-163.

• Statista. (2023). Average Daily Time Spent on Digital Media in the United States from 2011 to 2023 (in minutes).

• Turkle, S. (2017). Reclaiming Conversation: The Power of Talk in a Digital Age. New York: Penguin Books.

• Twenge, J. M., & Campbell, W. K. (2018). Associations Between Screen Time and Lower Psychological Well-Being Among Children and Adolescents: Evidence from a Population-Based Study. Preventive Medicine Reports, 12, 271-283.

PROČITAJTE VIŠE

Ovisnost o društvenim mrežama: Prepoznavanje simptoma i oporavak

Utjecaj stalnog korištenja tehnologije na mentalno zdravlje