Razvijanje empatije i njene psihološke koristi

Empatija, služi kao temelj za socijalne veze, potičući duboke odnose i promovirajući opće blagostanje. Razvijanje empatije nije samo važno za socijalne interakcije već i za psihološku dobrobit pojedinca. Savremena istraživanja sve više ukazuju na to da empatija ima značajne koristi, od poboljšanja emocionalne regulacije do smanjenja stresa i povećanja općeg zadovoljstva životom. U ovom članku ćemo istražiti šta empatija podrazumijeva, kako se može razvijati i koje su njene psihološke koristi.

Osnove empatije

Empatija je složen konstrukt koji uključuje kognitivne i afektivne komponente. Kognitivna empatija odnosi se na sposobnost prepoznavanja i razumijevanja emocionalnog stanja druge osobe, dok afektivna empatija podrazumijeva dijeljenje ili rezoniranje sa emocijama drugih. Ova razlika je ključna, jer obje vrste empatije različito doprinose psihološkoj dobrobiti. Nedavna istraživanja pokazala su da empatija nije samo urođena osobina, već se može razvijati i poboljšavati kroz praksu i iskustvo (Zaki, 2019). Ovo otvara mogućnost namjernog podsticanja empatije kako bi se ostvarile njene psihološke koristi.

Psihološke koristi empatije

Poboljšanje emocionalne regulacije

Empatija igra značajnu ulogu u regulaciji emocija i otpornosti. Razumijevajući i dijeleći emocije drugih, pojedinci često doživljavaju osjećaj povezanosti i pripadnosti, što može ublažiti osjećaje usamljenosti i depresije. Studije su pokazale da osobe sa visokim nivoom empatije izvještavaju o većem zadovoljstvu životom i nižim nivoima anksioznosti (Smith et al., 2020). To je zato što empatija omogućuje ljudima da izgrade podržavajuće socijalne mreže koje pružaju emocionalnu podršku u izazovnim vremenima.

Poboljšanje međuljudskih odnosa

Empatija je kamen temeljac zdravih odnosa. Ona omogućuje pojedincima da efikasnije upravljaju socijalnim interakcijama, potičući razumijevanje i smanjujući konflikte. Kada se ljudi osjećaju shvaćeno i validirano, vjerovatnije je da će se uključiti u pozitivnu komunikaciju i ponašanja rješavanja problema. Istraživanja su pokazala da su empatični pojedinci skloniji održavanju dugotrajnih i zadovoljavajućih odnosa, kako u ličnim, tako i u profesionalnim kontekstima (Davis et al., 2021).

Podsticanje prosocijalnog ponašanja

Empatija je usko povezana sa altruizmom i prosocijalnim ponašanjem. Kada ljudi osjećaju empatiju prema drugima, vjerovatnije je da će se uključiti u akcije koje koriste drugima, kao što su pomaganje, dijeljenje i volontiranje. Ovo ne samo da poboljšava blagostanje onih koji primaju pomoć, već i poboljšava psihološko zdravlje osobe koja pomaže. Uključivanje u prosocijalno ponašanje povezano je sa povećanim osjećajem sreće i svrhe (Zaki & Mitchell, 2019).

Smanjenje agresije i povećanje tolerancije

Empatija ima ublažavajući efekat na agresiju i neprijateljstvo. Razumijevanjem emocija i perspektiva drugih, pojedinci su manje skloni agresivnim ponašanjima i vjerovatnije će odgovoriti suosjećanjem. Studija koju su sproveli Decety i Cowell (2018) sugeriše da empatija smanjuje predrasude i pristrasnosti, vodeći ka većoj toleranciji i prihvatanju različitih grupa. Ovo može potaknuti inkluzivnije i harmoničnije društvo.

Poboljšanje kognitivnog funkcionisanja

Iako se empatija često povezuje sa emocionalnim prednostima, ona ima i kognitivne prednosti. Uključivanje u empatično razmišljanje može poboljšati vještine rješavanja problema i kreativnost. Razmatranjem različitih perspektiva, pojedinci su bolje opremljeni da razviju inovativna rješenja za složene probleme. Pored toga, empatija potiče kritičko mišljenje, ohrabrujući pojedince da preispituju svoje pretpostavke i razmatraju alternativne stavove (Batson, 2018).

Njegovanje empatije u svakodnevnom životu

S obzirom na brojne psihološke koristi empatije, vrijedno je istražiti načine za unaprjeđenje ove osobine. Prakse poput mindfulness-a, aktivnog slušanja i vježbi promjene perspektive su efikasne metode za razvijanje empatije. Pored toga, uključivanje u različita socijalna iskustva i volontiranje može pružiti prilike za vježbanje i jačanje empatičnih odgovora.

Kako razvijati empatiju?

Razvijanje empatije nije automatski proces; zahtijeva svjesnu praksu i otvorenost prema tuđim iskustvima. Neke od tehnika koje mogu pomoći uključuju:

• Aktivno slušanje: Povećanje pažnje prema onome što drugi govore, bez prekidanja i osuđivanja.

• Razumijevanje perspektiva: Svjesni pokušaji da se situacije sagledaju iz ugla drugih ljudi.

• Emocionalno izražavanje: Priznavanje i dijeljenje sopstvenih osjećanja, što može pomoći u razvijanju emocionalne empatije.

• Meditacija saosjećanja: Praksa fokusiranja na saosjećanje prema sebi i drugima, što prema istraživanjima može povećati empatiju (Neff, 2003).

Zaključak

Empatija je više od emocionalne vještine; ona je moćno sredstvo za poboljšanje psihološkog blagostanja i poticanje socijalnog sklada. Razvijanje empatije donosi brojne psihološke koristi, uključujući bolju emocionalnu regulaciju, smanjenje stresa, poboljšanje socijalne podrške i kvalitetnijih međuljudskih odnosa. U današnjem svijetu, gde su sukobi i nesporazumi često prisutni, empatija predstavlja ključ za zdravije i harmoničnije društvo. S obzirom na značajne dokaze o njenim pozitivnim efektima na mentalno zdravlje, razvijanje empatije treba da bude prioritet u obrazovanju i svakodnevnom životu.

Reference

• Batson, C. D. (2018). Altruism in Humans. Oxford University Press.

• Davis, M. H., Conklin, L., Smith, A., & Luce, C. (2021). Empathy and Its Role in Social Relationships. Journal of Social Psychology, 161(4), 390-407.

• Decety, J., & Cowell, J. M. (2018). The Complex Relation Between Morality and Empathy. Trends in Cognitive Sciences, 22(5), 337-349.

• Smith, A., Danyluck, C., & Molden, D. C. (2020). Empathy and Its Psychological Benefits: A Meta-Analysis. Journal of Experimental Social Psychology, 87, 103913.

• Neff, K. D. (2003). The development and validation of a scale to measure self-compassion. Self and Identity, 2(3), 223-250.

• Zaki, J. (2019). The War for Kindness: Building Empathy in a Fractured World. Crown Publishing Group.

• Zaki, J., & Mitchell, J. P. (2019). Empathy and Prosocial Behavior: A Study of Helping in Different Contexts. Psychological Science, 30(5), 723-732.

PROČITAJTE VIŠE

Stigma i mentalno zdravlje: Ključni koraci za promjenu društvenih stavova

Veza između stresa, sna i neuroplastičnosti