Ovisnost o društvenim mrežama: prepoznavanje i oporavak

Ovisnost o društvenim mrežama postaje sve rašireniji fenomen u digitalnom dobu, s ozbiljnim posljedicama na mentalno zdravlje, socijalne odnose i produktivnost pojedinaca. Uzimajući u obzir stalni porast broja korisnika društvenih mreža, razumijevanje ove ovisnosti, njenih simptoma i načina oporavka postaje ključno za društvo. Ovaj članak istražuje najnovija istraživanja u vezi s ovisnošću o društvenim mrežama, metode za prepoznavanje ove ovisnosti te strategije oporavka.

Prepoznavanje ovisnosti o društvenim mrežama

Definicija i kriteriji

Ovisnost o društvenim mrežama može se definirati kao prekomjerna i nekontrolisana upotreba društvenih mreža koja ometa svakodnevne aktivnosti, odnose i opće blagostanje (Andreassen & Pallesen, 2014). Iako nije formalno priznata kao poremećaj u Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM-5), mnogi stručnjaci prepoznaju simptome koji su slični drugim oblicima ovisnosti, uključujući toleranciju, povlačenje, i gubitak kontrole (Griffiths et al., 2014).

Simptomi i indikatori

Simptomi ovisnosti o društvenim mrežama uključuju, ali nisu ograničeni na, stalnu potrebu za provjeravanjem profila, doživljavanje tjeskobe kada je pristup onemogućen i zanemarivanje ličnih ili profesionalnih obaveza zbog prekomjerne upotrebe (Kuss & Griffiths, 2017). Ove manifestacije mogu značajno utjecati na pojedinca, uključujući probleme sa spavanjem, smanjenje socijalne interakcije u stvarnom svijetu i povećan rizik od depresije i anksioznosti (Twenge et al., 2018).

Epidemiologija i prevalencija

Istraživanja pokazuju da je ovisnost o društvenim mrežama posebno raširena među adolescentima i mladim odraslim osobama, pri čemu su tinejdžeri izloženi najvećem riziku (Pantic, 2014). Studija provedena u Sjedinjenim Američkim Državama otkrila je da 45% tinejdžera osjeća potrebu da budu "stalno online" (Anderson & Jiang, 2018), što ukazuje na sveprisutnost ovog fenomena.

Psihološki i fizički utjecaj

Mentalno zdravlje

Ovisnost o društvenim mrežama ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje, s posebnim naglaskom na povećan rizik od depresije, anksioznosti i drugih emocionalnih poremećaja. Dugotrajno izlaganje idealiziranim slikama života drugih na društvenim mrežama može dovesti do osjećaja inferiornosti i nezadovoljstva vlastitim životom (Lup, Trub, & Rosenthal, 2015).

Fizičko zdravlje

Sjedilački način života povezan s prekomjernom upotrebom društvenih mreža može također doprinijeti razvoju fizičkih problema, uključujući loše držanje, sindrom karpalnog tunela i smanjenu fizičku aktivnost, što sve zajedno može imati negativan utjecaj na opće zdravlje (Vaterlaus et al., 2015).

Strategije oporavka

Svjesnost i obrazovanje

Prvi korak u oporavku od ovisnosti o društvenim mrežama je prepoznavanje problema. Edukacija korisnika o negativnim aspektima prekomjerne upotrebe društvenih mreža može pomoći u podizanju svijesti i poticanju promjena u ponašanju (Andreassen et al., 2012). Programi koji promovišu digitalnu pismenost i odgovorno korištenje tehnologije mogu biti učinkoviti alati u prevenciji i liječenju.

Tehnike samopomoći

Tehnike kao što su postavljanje vremenskih ograničenja za korištenje društvenih mreža, uklanjanje aplikacija s mobilnih uređaja ili provođenje "digitalnih detoksa" mogu biti korisne u smanjenju ovisnosti (Young, 1998). Također, meditacija i tehnike opuštanja mogu pomoći u smanjenju tjeskobe i potrebe za stalnim provjeravanjem društvenih mreža (Cheng et al., 2021).

Profesionalna pomoć

Za one koji nisu u stanju samostalno smanjiti svoju upotrebu društvenih mreža, dostupni su različiti oblici profesionalne pomoći. Terapija usmjerena na kognitivno-bihevioralne intervencije pokazala je učinkovitost u liječenju ovisnosti o društvenim mrežama (Young, 1998). U ekstremnim slučajevima, savjetovanje i terapija u ustanovama za mentalno zdravlje mogu biti potrebni.

Zaključak

Ovisnost o društvenim mrežama je složen problem koji zahtijeva holistički pristup u prepoznavanju i liječenju. Kako se tehnologija nastavlja razvijati, važno je nastaviti istraživanja o učincima društvenih mreža na mentalno i fizičko zdravlje, kao i razvijati učinkovite strategije za pomoć pojedincima koji pate od ove ovisnosti. Edukacija, samosvijest i dostupnost profesionalne pomoći ključni su faktori u oporavku i prevenciji ovog sveprisutnog problema.

Reference

• Andreassen, C. S., & Pallesen, S. (2014). Social network site addiction - An overview. Current Pharmaceutical Design, 20(25), 4053-4061.

• Anderson, M., & Jiang, J. (2018). Teens, social media & technology 2018. Pew Research Center.

• Cheng, C., Lau, Y. C., Chan, L., & Luk, J. W. (2021). Prevalence of social media addiction across 32 nations: Meta-analysis with subgroup analysis of classification schemes and cultural values. Addictive Behaviors, 117, 106845.

• Griffiths, M. D., Kuss, D. J., & Demetrovics, Z. (2014). Social networking addiction: An overview of preliminary findings. Behavioral Addictions: Criteria, Evidence, and Treatment, 119-141.

• Kuss, D. J., & Griffiths, M. D. (2017). Social networking sites and addiction: Ten lessons learned. International Journal of Environmental Research and Public Health, 14(3), 311.

• Lup, K., Trub, L., & Rosenthal, L. (2015). Instagram #instasad?: Exploring associations among Instagram use, depressive symptoms, negative social comparison, and strangers followed. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 18(5), 247-252.

• Pantic, I. (2014). Online social networking and mental health. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 17(10), 652-657.

• Twenge, J. M., Joiner, T. E., Rogers, M. L., & Martin, G. N. (2018). Increases in depressive symptoms, suicide-related outcomes, and suicide rates among US adolescents after 2010 and links to increased new media screen time. Clinical Psychological Science, 6(1), 3-17.

• Vaterlaus, J. M., Barnett, K., Roche, C., & Young, J. A. (2015). "Snapchat is more personal": An exploratory study on Snapchat behaviors and young adult interpersonal relationships. Computers in Human Behavior, 62, 561-567.

• Young, K. S. (1998). Internet addiction: The emergence of a new clinical disorder. CyberPsychology & Behavior, 1(3), 237-244.

PROČITAJTE VIŠE

Digitalni detox: Prednosti i metode

Ekranizam: Ovisnost o digitalnim uređajima u modernom društvu