Prepoznavanje i razumijevanje razlika između osjećaja tuge i kliničke depresije

Tuga i klinička depresija su emocionalna stanja koja mogu imati slične simptome, ali se značajno razlikuju u pogledu intenziteta, trajanja i utjecaja na svakodnevni život. Razlikovanje između ove dvije emocije ključno je za pravovremeno pružanje odgovarajuće pomoći i podrške. U ovom članku istražujemo ključne razlike između tuge i kliničke depresije, koristeći najnovija istraživanja i smjernice iz psihijatrije.

Ključne karakteristike tuge

Tuga je prirodna emocionalna reakcija koja ima nekoliko karakteristika. Svi ljudi doživljavaju tugu u nekom trenutku svog života, a intenzitet i trajanje osjećaja tuge variraju ovisno o pojedincu i situaciji. Prema istraživanjima, tuga je obično privremena i traje nekoliko dana ili tjedana (Kessler, 2012). Intenzitet tuge može varirati, ali se obično smanjuje s vremenom. Najčešće je povezana s određenim događajima ili iskustvima, kao što su gubitak voljene osobe, prekid veze ili gubitak posla (Bonanno et al., 2002).

Osobe koje doživljavaju tugu obično mogu nastaviti s normalnim svakodnevnim aktivnostima, dok uz tugu mogu doživjeti i pozitivne emocije poput nade ili zadovoljstva (Bonanno, 2004). Primjeri situacija koje izazivaju tugu uključuju gubitak voljene osobe, prekid veze, gubitak posla i velike životne promjene poput preseljenja (Bonanno et al., 2002).

Šta je klinička depresija?

Klinička depresija, ili velika depresivna epizoda ozbiljan je mentalni poremećaj koji utječe na emocije, razmišljanje i ponašanje. Klinička depresija obuhvata niz simptoma koji mogu značajno utjecati na svakodnevni život osobe. Prema Američkom psihijatrijskom udruženju (2013), ovi simptomi uključuju:

• Dugotrajno raspoloženje: Stalno depresivno raspoloženje veći dio dana, gotovo svaki dan, koje traje najmanje dvije sedmice.

• Gubitak interesa: Primjetan gubitak interesa ili zadovoljstva u svim ili gotovo svim aktivnostima.

• Promjene u težini: Značajan neplanirani gubitak ili dobitak težine.

• Poremećaji spavanja: Pojava insomnije ili hipersomnije gotovo svaki dan.

• Psihomotorni problemi: Uočljiva uznemirenost ili usporenost, primjetna drugima.

• Umor: Stalni osjećaj gubitka energije ili umora.

• Osjećaj bezvrijednosti: Pretjeran ili neprimjeren osjećaj krivnje ili bezvrijednosti.

• Koncentracija: Smanjena sposobnost razmišljanja, koncentracije ili donošenja odluka.

• Suicidalne misli: Ponavljajuće misli o smrti, suicidalne ideje ili pokušaji samoubistva.

Ovi simptomi moraju biti prisutni u kontinuitetu kako bi se mogla postaviti dijagnoza kliničke depresije (American Psychiatric Association, 2013).

Glavne razlike između tuge i kliničke depresije

1. Trajanje i Intenzitet

Tuga je kratkotrajnija i manje intenzivna od kliničke depresije. Dok tuga obično prolazi unutar nekoliko sedmica, depresija može trajati mjesecima ili godinama (Sadock, Sadock, & Ruiz, 2014).

2. Funkcionalnost

Osobe koje doživljavaju tugu obično mogu nastaviti s dnevnim aktivnostima, dok klinička depresija značajno ometa svakodnevno funkcioniranje (Kendler et al., 2006).

3. Simptomi

Depresija uključuje širi spektar simptoma, uključujući fizičke promjene, poput poremećaja spavanja i promjena u težini te suicidalne misli (Beck & Alford, 2009).

4. Reakcija na podršku

Tuga se često poboljšava uz podršku prijatelja i porodice, dok depresija obično zahtijeva profesionalnu pomoć, uključujući terapiju i/ili lijekove (National Institute of Mental Health, 2022).

6. Pozitivne emocije

Ljudi koji doživljavaju tugu mogu još uvijek doživjeti pozitivne emocije, dok su one rijetke u kliničkoj depresiji (Bonanno, 2004).

Kada se obratiti za pomoć?

Ako vi ili neko koga poznajete doživljava simptome kliničke depresije, važno je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje. Pravovremena intervencija može značajno poboljšati ishode liječenja (Cuijpers et al., 2016).

Terapijske opcije

• Psihoterapija: Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) i interpersonalna terapija (IPT) pokazale su se učinkovitim u liječenju depresije (Cuijpers et al., 2016).

• Lijekovi: Antidepresivi mogu pomoći u smanjenju simptoma depresije. Preporučuje se konsultacija s psihijatrom za odgovarajuću medikaciju (Gelenberg et al., 2010).

• Podrška grupe: Grupna terapija i podrška od strane vršnjaka mogu biti korisni dodaci individualnoj terapiji (Yalom & Leszcz, 2005).

Zaključak

Prepoznavanje razlike između tuge i kliničke depresije ključno je za pravilno pružanje pomoći. Tuga je obično privremena reakcija na određeni događaj i s vremenom slabi, dok je klinička depresija dugotrajno stanje koje traje najmanje dvije sedmice i uključuje simptome poput stalnog depresivnog raspoloženja, gubitka interesa, promjena u težini i suicidalnih misli (American Psychiatric Association, 2013; Kessler, 2012; Bonanno et al., 2002). Dok se tuga često može ublažiti uz podršku prijatelja i obitelji, klinička depresija zahtijeva profesionalnu intervenciju. Razumijevanje ovih razlika može pomoći u boljem prepoznavanju i pristupu liječenju (Sadock, Sadock, & Ruiz, 2014).

Reference

• American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed.). Arlington, VA: American Psychiatric Association.

• Beck, A. T., & Alford, B. A. (2009). Depression: Causes and treatment. University of Pennsylvania Press.

• Bonanno, G. A. (2004). Loss, trauma, and human resilience: Have we underestimated the human capacity to thrive after extremely aversive events? American Psychologist, 59(1), 20-28.

• Bonanno, G. A., Wortman, C. B., Lehman, D. R., Tweed, R. G., Haring, M., Sonnega, J., ... & Nesse, R. M. (2002). Resilience to loss and chronic grief: A prospective study from preloss to 18-months postloss. Journal of Personality and Social Psychology, 83(5), 1150-1164.

• Cuijpers, P., Karyotaki, E., Weitz, E., Andersson, G., Hollon, S. D., Van Straten, A., & Ebert, D. D. (2016). The effects of psychotherapies for major depression in adults on remission, recovery and improvement: A meta-analysis. Journal of Affective Disorders, 202, 1-8.

• Gelenberg, A. J., Freeman, M. P., Markowitz, J. C., Rosenbaum, J. F., Thase, M. E., Trivedi, M. H., ... & Reus, V. I. (2010). Practice guideline for the treatment of patients with major depressive disorder (3rd ed.). American Psychiatric Association.

• Kendler, K. S., Gardner, C. O., & Prescott, C. A. (2006). Toward a comprehensive developmental model for major depression in women. American Journal of Psychiatry, 163(1), 115-124.

• Kessler, R. C. (2012). The costs of depression. Psychiatric Clinics, 35(1), 1-14.

• National Institute of Mental Health. (2022). Depression.

• Sadock, B. J., Sadock, V. A., & Ruiz, P. (2014). Kaplan and Sadock's synopsis of psychiatry: Behavioral sciences/clinical psychiatry. Wolters Kluwer.

• Yalom, I. D., & Leszcz, M. (2005). The theory and practice of group psychotherapy. Basic Books.

PROČITAJTE VIŠE

Uloga prehrane i tjelovježbe u upravljanju anksioznošću

Zašto je briga o mentalnom zdravlju presudna za uspjeh u životu?