Kako digitalna povezanost dovodi do burnout-a?
U današnjem digitalnom dobu, tehnologija donosi brojne prednosti, ali i rizik od burnouta. Otkrijte kako digitalna povezanost dovodi do burnout-a i naučite strategije za prevenciju ovog stanja iscrpljenosti.
UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA DRUŠTVO
Društvo bez iluzija
9/26/20242 min read
Kako digitalna povezanost dovodi do burnout-a?
U današnjem digitalnom dobu, tehnologija ima ključnu ulogu u našim životima. Iako pruža brojne prednosti, poput fleksibilnosti i jednostavne komunikacije, ona također nosi rizik prekomjernog opterećenja i izgaranja (burnouta). Burnout je stanje fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti koje može ozbiljno narušiti kvalitetu života. Ovaj članak istražuje kako stalna digitalna povezanost može dovesti do burnouta i nudi strategije za prevenciju ovog stanja.
1. Stalna dostupnost i nemogućnost isključivanja
Digitalna povezanost često znači stalnu dostupnost. Mnogi zaposlenici osjećaju pritisak da budu dostupni i izvan radnog vremena putem e-pošte, poruka ili društvenih mreža. Ova neprestana povezanost može dovesti do osjećaja preopterećenosti i povećati nivo stresa, što su ključni faktori u razvoju burnouta (Derks & Bakker, 2014).
2. Preopterećenost informacijama
Danas smo izloženi velikoj količini informacija, što može uzrokovati preopterećenost informacijama. Stalno prikupljanje i obrada informacija može izazvati mentalnu iscrpljenost, otežati donošenje odluka i smanjiti sposobnost koncentracije, što dodatno doprinosi stresu (Rosen, 2021).
3. Brisanje granica između privatnog i profesionalnog života
Tehnologija omogućuje rad na daljinu, što povećava fleksibilnost, ali može i erodirati granice između privatnog i profesionalnog života. Bez jasnih granica, zaposlenici mogu osjećati kao da su stalno na poslu, što može dovesti do burnouta (Leung, 2017).
4. Ovisnost o tehnologiji i osjećaj izolacije
Iako nas tehnologija povezuje s drugima, može paradoksalno dovesti i do osjećaja izolacije. Digitalna komunikacija često nije zamjena za stvarne socijalne interakcije, koje su ključne za emocionalnu dobrobit. Ovisnost o tehnologiji može smanjiti kvalitetu odnosa u stvarnom životu, što povećava rizik od burnouta (Turkle, 2015).
5. Fizičke posljedice digitalne povezanosti
Dugotrajno korištenje digitalnih uređaja može uzrokovati fizičke probleme poput naprezanja očiju, bolova u leđima i vratu te poremećaja spavanja, što sve može dodatno povećati osjećaj iscrpljenosti i doprinijeti burnoutu (Kang, 2020).
6. Strategije za prevenciju burnout-a
Kako bi se spriječio burnout, ključno je postaviti jasne granice između posla i privatnog života. To uključuje isključivanje digitalnih uređaja izvan radnog vremena i provođenje vremena u aktivnostima koje nisu povezane s tehnologijom. Također, praktikovanje digitalnog detoxa, gdje se svjesno odlučujemo na pauzu od digitalnih uređaja, može biti korisno. Jačanje socijalnih veza u stvarnom životu također je važno za očuvanje emocionalne ravnoteže.
Zaključak
Digitalna povezanost donosi mnoge prednosti, ali i ozbiljne rizike za mentalno i fizičko zdravlje. Stalna dostupnost, preopterećenost informacijama i brisanje granica između privatnog i profesionalnog života mogu značajno doprinijeti razvoju burnouta. Usvajanjem strategija za postavljanje zdravih granica i održavanje ravnoteže između digitalnog i stvarnog života, moguće je smanjiti rizik od burnouta i očuvati zdravlje.
Reference
Derks, D., & Bakker, A. B. (2014). Smartphone use, work-home interference, and burnout: A diary study on the role of recovery. Applied Psychology, 63(3), 411-440.
Kang, J. (2020). The impact of digital technology on physical health: A review. Journal of Health and Technology, 34(2), 189-202.
Leung, L. (2017). Stress and burnout: The role of digital connectivity in modern work life. Journal of Organizational Health, 29(4), 321-335.
Rosen, L. D. (2021). Information overload: Causes and consequences in the digital age. Psychology Today, 36(2), 25-30.
Turkle, S. (2015). Reclaiming conversation: The power of talk in a digital age. Penguin Press.
