Mentalno zdravlje na radnom mjestu: Kako prepoznati i riješiti probleme mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje je od suštinskog značaja za dobrobit pojedinca i produktivnost na radnom mjestu. Radno okruženje može značajno utjecati na mentalno zdravlje zaposlenih, što poslodavcima postavlja izazov kako prepoznati i riješiti eventualne probleme. U posljednjih nekoliko godina, svijest o značaju mentalnog zdravlja na radnom mjestu sve više raste, dok istraživanja pokazuju da loše mentalno zdravlje može dovesti do smanjenja produktivnosti, povećanja broja dana odsustva zbog bolovanja i općeg nezadovoljstva zaposlenih (World Health Organization, 2020). Stoga je važno da i poslodavci i zaposleni prepoznaju znakove i simptome problema te poduzmu korake kako bi se ti problemi pravovremeno riješili.

Znakovi problema mentalnog zdravlja na radnom mjestu

Prepoznavanje problema mentalnog zdravlja na radnom mjestu može biti teško, ali je ključno za pravovremenu intervenciju. Neki od najčešćih znakova uključuju:

Promjene u ponašanju

Zaposleni koji se suočava s mentalnim problemima može pokazivati značajne promjene u ponašanju. Na primjer, osoba može postati povučenija, izbjegavati komunikaciju s kolegama ili pokazivati promjene u raspoloženju poput razdražljivosti ili depresije. Također, smanjena motivacija ili entuzijazam za radne zadatke mogu biti znakovi problema (Kawakami & Haratani, 1999).

Smanjena produktivnost

Pad u produktivnosti je jedan od ključnih indikatora problema s mentalnim zdravljem. Zaposleni može početi praviti više grešaka, propuštati rokove ili pokazivati generalnu nezainteresovanost za posao. Ovi simptomi mogu ukazivati na stres, anksioznost ili sindrom sagorijevanja (burnout) (Maslach & Leiter, 2016).

Fizički simptomi

Iako mentalno zdravlje prvenstveno utječe na psihičko stanje osobe, fizički simptomi poput glavobolje, umora, napetosti u mišićima ili nesanice mogu također biti znakovi problema. Često se ovi simptomi zanemaruju ili pripisuju drugim faktorima, ali je važno uzeti u obzir njihovu povezanost s mentalnim zdravljem (Kalia, 2002).

Povećano odsustvo s posla

Naglo povećanje broja dana odsustva s posla može biti signal da zaposleni ima poteškoće s mentalnim zdravljem. Bilo da se radi o uzimanju bolovanja zbog anksioznosti, depresije ili drugih problema, važno je prepoznati ovaj obrazac i istražiti njegove uzroke (Johns, 2010).

Rješavanje problema mentalnog zdravlja na radnom mjestu

Nakon prepoznavanja problema, važno je poduzeti korake koji će pomoći zaposlenima da se nose sa svojim poteškoćama. Neke od najefikasnijih strategija uključuju:

Stvaranje podržavajuće radne kulture

Kultura organizacije igra ključnu ulogu u mentalnom zdravlju zaposlenih. Poslodavci trebaju stvoriti okruženje u kojem se mentalno zdravlje ne stigmatizira, već se otvoreno diskutuje i podržava. To može uključivati redovne sastanke o mentalnom zdravlju, obuku za menadžere o tome kako prepoznati znakove problema i pružiti podršku te promociju programa mentalnog zdravlja unutar organizacije (LaMontagne et al., 2014).

Pristup resursima za mentalno zdravlje

Zaposlenima treba omogućiti pristup resursima poput psihološke podrške, programa za upravljanje stresom ili anonimnih linija za pomoć. Ovi resursi mogu značajno pomoći zaposlenima da se nose sa stresom i drugim mentalnim poteškoćama te smanjiti negativne posljedice na radnom mjestu (Harvey et al., 2017).

Fleksibilni radni uslovi

Fleksibilni radni uslovi mogu smanjiti stres zaposlenih i pomoći im da bolje balansiraju posao i privatni život. To može uključivati mogućnost rada od kuće, fleksibilno radno vrijeme ili prilagođavanje radnih zadataka prema potrebama zaposlenih. Studije pokazuju da ovakve mjere mogu značajno poboljšati mentalno zdravlje zaposlenih i povećati njihovu produktivnost (Joyce et al., 2010).

Edukacija i svjesnost

Edukacija zaposlenih o važnosti mentalnog zdravlja i načinu prepoznavanja ranih znakova problema ključna je za prevenciju. Također, organizovanje radionica o tehnikama upravljanja stresom, meditaciji ili mindfulnessu može zaposlenima pružiti alate za bolje upravljanje svojim mentalnim zdravljem (Richardson & Rothstein, 2008).

Redovno praćenje i evaluacija

Redovno praćenje stanja mentalnog zdravlja zaposlenih kroz anonimne ankete ili razgovore jedan na jedan može pomoći poslodavcima da prepoznaju potencijalne probleme na vrijeme. Također, važno je redovno evaluirati efikasnost programa podrške i prilagođavati ih prema potrebama zaposlenih (Tetrick & Winslow, 2015).

Zaključak

Mentalno zdravlje zaposlenih ključno je za uspjeh i dobrobit na radnom mjestu. Prepoznavanje problema i pravovremeno pružanje podrške ne samo da poboljšava kvalitet života zaposlenih, već doprinosi i većoj produktivnosti i lojalnosti prema organizaciji. Poslodavci koji prepoznaju značaj mentalnog zdravlja i ulažu u resurse za njegovo očuvanje stvaraju zdravije, produktivnije i sretnije radno okruženje. S obzirom na sve veći pritisak u savremenom poslovnom okruženju, ulaganje u mentalno zdravlje zaposlenih više nije opcija, već nužnost.

Reference

• Harvey, S. B., Joyce, S., Tan, L., Johnson, A., Nguyen, H., Modini, M., & Groth, M. (2017). Developing a mentally healthy workplace: A review of the literature. Australian & New Zealand Journal of Psychiatry, 51(12), 972-988.

• Johns, G. (2010). Presenteeism in the workplace: A review and research agenda. Journal of Organizational Behavior, 31(4), 519-542.

• Joyce, K., Pabayo, R., Critchley, J. A., & Bambra, C. (2010). Flexible working conditions and their effects on employee health and wellbeing. Cochrane Database of Systematic Reviews, 2010(2), CD008009.

• Kalia, M. (2002). Assessing the economic impact of stress--the modern day hidden epidemic. Metabolism, 51(6), 49-53.

• Kawakami, N., & Haratani, T. (1999). Epidemiology of job stress and health in Japan: Review of current evidence and future direction. Industrial Health, 37(2), 174-186.

• LaMontagne, A. D., Martin, A., Page, K. M., Reavley, N. J., Noblet, A. J., Milner, A. J., & Smith, P. M. (2014). Workplace mental health: developing an integrated intervention approach. BMC Psychiatry, 14(1), 1-11.

• Maslach, C., & Leiter, M. P. (2016). Understanding the burnout experience: recent research and its implications for psychiatry. World Psychiatry, 15(2), 103-111.

• Richardson, K. M., & Rothstein, H. R. (2008). Effects of occupational stress management intervention programs: A meta-analysis. Journal of Occupational Health Psychology, 13(1), 69.

• Tetrick, L. E., & Winslow, C. J. (2015). Workplace stress management interventions and health promotion. Annual Review of Organizational Psychology and Organizational Behavior, 2(1), 583-603.

• World Health Organization. (2020). Mental health and work: Impact, issues and good practices. Geneva: World Health Organization.

PROČITAJTE VIŠE

Strategije za suočavanje s neočekivanim promjenama i krizama