Različite vrste anksioznih poremećaja i kako utječu na svakodnevni život

Anksiozni poremećaji predstavljaju kategoriju mentalnih zdravstvenih stanja karakteriziranih prekomjernim strahom ili anksioznošću koja može značajno narušiti svakodnevno funkcioniranje. Razumijevanje različitih vrsta anksioznih poremećaja i njihovog uticaja na svakodnevni život ključno je za razvijanje efikasnih strategija suočavanja i planova liječenja.

Vrste anksioznih poremećaja

1. Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)

Generalizirani anksiozni poremećaj karakteriziran je hroničnom i prekomjernom brigom o različitim aspektima svakodnevnog života, kao što su posao, zdravlje i društvene interakcije. Osobe s GAD-om često teško kontroliraju svoje brige, što dovodi do fizičkih simptoma kao što su umor, napetost mišića i razdražljivost (American Psychiatric Association, 2013).

2. Panični poremećaj

Panični poremećaj uključuje ponovljene i neočekivane panične napade—iznenadne periode intenzivnog straha koji mogu uključivati lupanje srca, znojenje, drhtanje i osjećaj nadolazeće propasti. Strah od ponovnog paničnog napada može dovesti do izbjegavanja određenih situacija i značajno ograničiti svakodnevne aktivnosti (American Psychiatric Association, 2013).

3. Socijalni anksiozni poremećaj (SAP)

Socijalni anksiozni poremećaj karakteriziran je intenzivnim strahom od društvenih situacija u kojima bi osoba mogla biti ocjenjivana ili promatrana od strane drugih. Ovaj strah može ometati svakodnevne aktivnosti, kao što su pohađanje škole, odlazak na posao ili učestvovanje u društvenim okupljanjima, što dovodi do izolacije i smanjenog kvaliteta života (National Institute of Mental Health, 2016).

4. Specifične fobije

Specifične fobije uključuju iracionalni i intenzivni strah od specifičnih objekata ili situacija, kao što su visine, životinje ili letenje. Ove fobije mogu dovesti do ponašanja izbjegavanja koja mogu narušiti svakodnevne rutine i ograničiti aktivnosti (American Psychiatric Association, 2013).

5. Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)

OKP karakteriziraju neželjene i nametljive misli (opsesije) i repetitivna ponašanja ili mentalni akti (kompulzije) koje se izvode kako bi se smanjila anksioznost. Ove kompulzije mogu zauzeti značajno vrijeme i ometati svakodnevno funkcioniranje, što otežava održavanje odnosa i obavljanje svakodnevnih zadataka (American Psychiatric Association, 2013).

6. Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

PTSP se može razviti nakon izlaganja traumatskom događaju i karakteriziraju ga simptomi kao što su flešbekovi, noćne more, jaka anksioznost i nekontrolirane misli o događaju. PTSP može ozbiljno utjecati na svakodnevni život, dovodeći do poteškoća na poslu, u društvenim odnosima i ukupnom mentalnom zdravlju (American Psychiatric Association, 2013).

Utjecaj na svakodnevni život

Anksiozni poremećaji mogu značajno utjecati na različite aspekte života pojedinca:

• Posao i produktivnost: Anksiozni poremećaji mogu narušiti koncentraciju, donošenje odluka i performanse na poslu. Osobe mogu češće uzimati bolovanja i imati poteškoće sa stabilnošću posla zbog svojih simptoma (Harvard Medical School, 2017).

• Društveni odnosi: Socijalna izolacija je česta među osobama s anksioznim poremećajima, jer mogu izbjegavati društvene interakcije koje pokreću njihovu anksioznost. Ovo može dovesti do usamljenosti i poteškoća u održavanju odnosa s porodicom i prijateljima (National Institute of Mental Health, 2016).

• Fizičko zdravlje: Hronična anksioznost može dovesti do problema sa fizičkim zdravljem kao što su gastrointestinalni problemi, kardiovaskularne bolesti i oslabljena funkcija imunog sistema. Stres zbog anksioznosti može pogoršati ove uslove, stvarajući ciklus fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema (Harvard Medical School, 2017).

• Svakodnevne aktivnosti: Jednostavni svakodnevni zadaci kao što su kupovina, vožnja ili čak izlazak iz kuće mogu postati preplavljujući za osobe s anksioznim poremećajima. Ovo ponašanje izbjegavanja može dodatno ograničiti njihovu sposobnost da žive samostalno i učestvuju u ispunjenom životu (National Institute of Mental Health, 2016).

Liječenje i strategije suočavanja

Efikasne opcije liječenja za anksiozne poremećaje uključuju psihoterapiju, lijekove i promjene životnog stila. Kognitivno-bihevioralna terapija (CBT) je posebno efikasna u pomaganju pojedincima da upravljaju svojom anksioznošću promjenom negativnih obrazaca mišljenja i ponašanja. Lijekovi kao što su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) i benzodiazepini također mogu biti korisni u upravljanju simptomima (American Psychiatric Association, 2013).

Pored profesionalnog liječenja, strategije samopomoći kao što su redovno vježbanje, meditacija svjesnosti i održavanje zdrave ishrane mogu pomoći u upravljanju anksioznošću. Izgradnja snažnog sistema podrške i učestvovanje u aktivnostima koje promovišu opuštanje i dobrobit također su važni dijelovi sveobuhvatnog plana liječenja.

Zaključak

Anksiozni poremećaji su složena i višeslojna stanja koja mogu značajno utjecati na svakodnevni život. Razumijevanjem različitih vrsta anksioznih poremećaja i njihovih efekata, pojedinci mogu potražiti odgovarajuće liječenje i razviti efikasne strategije suočavanja kako bi poboljšali kvalitet svog života.

Reference

• American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed.). Arlington, VA: American Psychiatric Publishing.

• Harvard Medical School. (2017). National Comorbidity Survey.

• National Institute of Mental Health. (2016). Anxiety Disorders.

PROČITAJTE VIŠE

Umijeće govorenja "NE" za očuvanje mentalnog blagostanja

Strategije za upravljanje anksioznošću bez lijekova